Zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Ramiz Salkić, upozorio je na, kako ističe, sve vidljivije procese diskriminacije i ciljano političko obilježavanje prostora u entitetu Republika Srpska, koji se odvijaju bez adekvatne reakcije domaćih i međunarodnih institucija.
Njegovo upozorenje uslijedilo je nakon najave otvaranja nove bolnice u Trebinju pod nazivom „Sveti arhiđakon Stefan – deveti januar“, što je, prema obrazloženju vlasti RS, dio institucionalnog programa obilježavanja 9. januara, datuma koji je Ustavni sud BiH ranije proglasio neustavnim kao Dan Republike Srpske.
„Ništa nije slučajno“, poručuje Salkić, navodeći da imena javnih ustanova u ovom entitetu šalju jasne političke signale.
Salkić ističe da su nazivi poput „Sveti vračevi“, „Sveti apostol Luka“ i „Sveti arhiđakon Stefan – deveti januar“ rezultat planske politike, te da ne odražavaju multietnički karakter društva, već predstavljaju poruke upućene nesrpskom stanovništvu.
Prema njegovim riječima, sekularizam, kao ustavna kategorija Bosne i Hercegovine, u praksi se ignoriše, dok se Ustav spominje samo kada to služi dnevno-političkim potrebama.
Salkić smatra da se kroz ovakvu praksu entitet Republika Srpska nastoji prikazati kao isključivo srpski i pravoslavni prostor, kroz simboličko i institucionalno imenovanje škola, obdaništa, zdravstvenih ustanova i saobraćajne infrastrukture.
„Danas imate obrazovne i zdravstvene ustanove, pa čak i putne pravce, koji nose imena vezana za jednu naciju i jedan datum. Cilj je da nove generacije usvoje narativ da je ovo oduvijek bio i ostao isključivo prostor jednog naroda, uz potpuno brisanje činjenice da su ovdje vijekovima živjeli i drugi narodi“, rekao je Salkić.
Naglasio je da izostanak ozbiljnog otpora ovakvim procesima nije dokaz njihove bezazlenosti, već rezultat političke nemoći i institucionalne pasivnosti, što će, prema njegovom mišljenju, ostaviti dugoročne i duboke posljedice na društvene odnose.
Salkić podsjeća da prema Ustavu Bosne i Hercegovine entitet Republika Srpska pripada ravnopravno Srbima, Bošnjacima, Hrvatima i svim drugim građanima, bez privilegovanja bilo kojeg naroda.
„Ustav BiH izričito zabranjuje svaki oblik diskriminacije. Davanje etnički i vjerski ekskluzivnih naziva javnim ustanovama može stvarati osjećaj nelagode kod pacijenata i dodatno produbljuje osjećaj isključenosti među nesrpskim stanovništvom. Takve odluke možda djeluju simbolično, ali njihov efekat nikada nije samo simboličan – on oblikuje percepciju prostora, prava i pripadnosti“, zaključio je Salkić.
