Merz u Washingtonu: Njemačka približava stavove SAD-u nakon napada na Iran
Njemački kancelar Friedrich Merz doputovao je u Washington, gdje se u Bijela kuća sastao s američkim predsjednikom Donald Trump. Posjeta dolazi u trenutku pojačanih globalnih napetosti i neposredno nakon Merzovog javnog razumijevanja za američko-izraelsku vojnu kampanju protiv iranskog režima, piše Financial Times.
Iako detalji razgovora nisu u potpunosti objavljeni, jasno je da njemački kancelar nastoji pozicionirati Berlin bliže Washingtonu u periodu intenzivnih globalnih previranja.
Merzov zaokret: opravdavanje napada i kritika Teherana
Merz je prethodno izjavio da su napadi u kojima je ubijen ajatolah Ali Khamenei “bili opravdani”, dok je istovremeno kritikovao iranske uzvratne mjere. Ovakav ton predstavlja primjetan odmak od tradicionalne njemačke diplomatije, koja je godinama insistirala na:
- poštivanju međunarodnog prava,
- izbjegavanju eskalacija,
- te rješavanju sporova kroz multilateralne formate.
Merz je poručio da je djelotvornost međunarodnih pravila ograničena kada prekršaji ne nose stvarne posljedice, dodavši da “nije vrijeme za javno podučavanje saveznika”.
Njegov komentar direktno ukazuje na produbljivanje strateškog partnerstva Njemačke i Sjedinjenih Država, naročito po pitanju Irana.
Promjena kursa: Njemačka i realpolitika
Ovakav stav znatno odstupa od ranijih politika Berlina:
- 2003. – Njemačka i Francuska kritikovali američku intervenciju u Iraku.
- 2015. – Berlin aktivno učestvovao u nuklearnom sporazumu (JCPOA) s Teheranom.
- Danas – pojedini članovi Kršćansko-demokratska unija tvrde da se radi o “pragmatičnoj realpolitici” u uslovima novih globalnih prijetnji.
Sama činjenica da Merz ne dovodi u pitanje legitimnost američko-izraelske operacije predstavlja politički signal da Njemačka redefiniše odnos prema bliskoistočnim krizama.
Evropske reakcije: podjele sve izraženije
Merzove izjave izazvale su oprečne reakcije širom Evrope:
- Pedro Sánchez – osudio američke udare.
- Keir Starmer – poručio da London ne podržava “promjenu režima iz zraka”.
- Giorgia Meloni – istakla podršku iranskom civilnom stanovništvu i humanitarnoj dimenziji krize.
Podjele jasno ukazuju na nedostatak jedinstvene evropske linije prema novom sigurnosnom okruženju na Bliskom istoku.
Trump–Merz: pokušaj balansiranja ukrajinskog pitanja
Kao prvi evropski lider koji se sastao s Trumpom nakon ubistva Khameneija, Merz nastoji zadržati stabilne odnose s Washingtonom, posebno u kontekstu:
- američkog pritiska u vezi s Ukrajinom,
- trgovinskih pitanja,
- te evropskog doprinosa kolektivnoj odbrani.
Uoči posjete, Merz je razgovarao i s ukrajinskim predsjednikom Volodimir Zelenski, posebno o američko-ruskim pregovorima i isporuci sistema Patriot za Kijev.
Evropska uloga nakon kampanje u Iranu
Kancelar je naglasio da Evropa može imati značajnu ulogu u stabilizaciji Bliskog istoka i potencijalnoj demokratskoj tranziciji u Iranu nakon okončanja vojne kampanje.
Po njegovoj ocjeni, ruski rat protiv Ukrajine i politika Teherana prema Izraelu predstavljaju ozbiljna kršenja međunarodnog poretka, što zahtijeva čvršći i odlučniji evropski odgovor.
