Nakon gotovo dvije sedmice intenzivnih napada koje provode Sjedinjene Američke Države i Izrael, američke obavještajne službe procjenjuju da vlast u Iran i dalje čvrsto kontrolira situaciju u zemlji. Prema informacijama koje prenosi Reuters, više obavještajnih izvještaja ukazuje na to da iranski režim nije pred kolapsom, uprkos snažnim vojnim udarima.
Režim i dalje stabilan
Tri izvora upoznata s procjenama američkih obavještajnih službi navode da brojni izvještaji daju dosljednu procjenu da iransko vodstvo i dalje drži kontrolu nad državom i javnošću. Iako su napadi pogodili ključne vojne i nuklearne objekte, politička struktura vlasti u Teheranu ostala je relativno stabilna.
Prema tim informacijama, klerikalno vodstvo u Iranu pokazalo je visok stepen kohezije čak i nakon ubistva vrhovnog vođe Ali Hamenei, koji je poginuo 28. februara prvog dana američko-izraelskih napada.
Novi vođa i nastavak kontrole
Nakon njegove smrti, Vijeće stručnjaka Irana proglasilo je njegovog sina Mojtaba Hamenei novim vrhovnim vođom. Obavještajni izvještaji navode da su Islamska revolucionarna garda i privremeno vodstvo brzo konsolidirali vlast i zadržali kontrolu nad ključnim institucijama države.
U napadima su, osim Hameneija, ubijene desetine visokih iranskih dužnosnika i više visokorangiranih zapovjednika Revolucionarne garde, elitne paravojne formacije koja ima snažan utjecaj na sigurnosni aparat i ekonomiju zemlje.
Nejasni ciljevi rata
Početkom operacije predsjednik Donald Trump pozvao je građane Irana da “preuzmu svoju vladu”, što je protumačeno kao signal da bi jedan od ciljeva operacije mogao biti promjena režima.
Međutim, kasnije su njegovi savjetnici ublažili takve izjave i naglasili da svrgavanje iranskog vodstva nije službeni cilj operacije.
Istovremeno, zbog rasta cijena nafte i političkog pritiska u zemlji, Trump je nagovijestio da bi najveća američka vojna operacija još od rata u Iraku 2003. godine mogla uskoro biti završena.
Kopnena ofanziva kao jedina realna opcija
Prema procjenama obavještajnih analitičara, samo zračni napadi vjerovatno neće dovesti do sloma iranskog režima. Za takav scenario, tvrde izvori, bila bi potrebna kopnena operacija koja bi dodatno oslabila sigurnosni aparat i omogućila unutrašnje proteste protiv vlasti.
U tom kontekstu spominjala se mogućnost uključivanja kurdskih milicija iz susjednog Irak, koje su razgovarale s američkim zvaničnicima o potencijalnim napadima na iranske snage na zapadu zemlje.
Ograničene sposobnosti kurdskih milicija
Ipak, obavještajni izvještaji navode da kurdske grupe trenutno nemaju dovoljno ljudstva ni naoružanja za ozbiljniji vojni pritisak na iranske sigurnosne snage. Zbog toga su posljednjih dana zatražile dodatnu vojnu pomoć od Washingtona, uključujući oklopna vozila i teže naoružanje.
Predsjednik Donald Trump u međuvremenu je poručio da je isključio mogućnost upada kurdskih snaga u Iran, čime je dodatno smanjena vjerovatnoća otvaranja novog fronta u sukobu.
Sve to, prema procjenama obavještajnih službi, znači da uprkos snažnim vojnim udarima i političkim potresima, iranski režim i dalje zadržava stabilnost i kontrolu nad zemljom, dok konačni ishod sukoba ostaje neizvjestan.
