Nakon nekoliko dana intenzivnih konsultacija i rasprava, Vijeće eksperata Irana donijelo je odluku o izboru novog vrhovnog vođe države, čime je zatvoreno jedno od najosjetljivijih pitanja u političkom sistemu Iran nakon početka rata na Bliskom istoku.
Za novog vrhovnog vođu izabran je Mojtaba Hamenei, sin dugogodišnjeg iranskog lidera Ali Hamenei, koji je ubijen u napadima koje su na Teheran izvele snage Izrael i Sjedinjene Američke Države prvog dana sukoba.
Odluka je donesena u atmosferi snažnog pritiska i sigurnosnih prijetnji. Prema navodima iranskih izvora, izraelske vlasti su upozorile da bi članovi Vijeća eksperata, ali i svaki budući vrhovni vođa, mogli postati meta novih napada, što je dodatno pojačalo političku i sigurnosnu napetost tokom procesa izbora.
Ipak, izbor Mojtabe Hameneija mnogi u Teheranu tumače kao jasnu poruku Washingtonu i Tel Avivu da politički sistem Islamske Republike neće popustiti pod vojnim pritiskom niti pristati na promjenu vlasti izvana.
Sin kojeg otac nije želio za nasljednika
Zanimljivo je da je sam Ali Hamenei tokom posljednjih godina više puta javno odbacivao mogućnost da ga na čelu države naslijedi jedan od njegovih sinova.
Još 2023. godine izjavio je da “nasljeđivanje vlasti nije u skladu s pravilima islama”, dok je godinu kasnije reagovao kada se ime njegovog sina počelo pojavljivati u političkim raspravama o mogućem nasljedniku.
Međutim, dva velika vojna udara – jedan sredinom prošle godine i drugi na početku aktuelnog rata – potpuno su promijenili političke okolnosti, a pitanje nasljedstva postalo je hitno i presudno za stabilnost državnog sistema.
Poruka Washingtonu i Tel Avivu
Izbor Mojtabe Hameneija dolazi u trenutku kada predsjednik Donald Trump sve češće govori o mogućnosti “bezuslovne predaje” Irana kao završetku rata.
Upravo zbog toga mnogi analitičari smatraju da odluka Vijeća eksperata nosi snažnu političku simboliku.
Izbor sina ubijenog vrhovnog vođe predstavlja demonstraciju kontinuiteta vlasti i otpora, posebno u kontekstu da su Trump, ali i izraelski premijer Benjamin Netanyahu, više puta naglašavali kako je jedan od ciljeva rata promjena političkog sistema u Teheranu.
Time je iransko vjersko i političko rukovodstvo poslalo signal da ne namjerava mijenjati strateški kurs države niti odustati od dosadašnje politike.
Procjene koje se nisu ostvarile
Kada su napadi pokrenuti 28. februara, pojedini zapadni stratezi očekivali su da bi vojni pritisak mogao ponovo pokrenuti masovne proteste u Iranu koji su izbili krajem prošle godine.
Međutim, ta procjena pokazala se pogrešnom.
Prema analitičarima, protesti su u najvećoj mjeri bili motivirani ekonomskim nezadovoljstvom, a ne zahtjevima za rušenje vlasti. Napadi na Iran, koji su trebali poslužiti kao “poziv na pobunu”, proizveli su suprotan efekat — jačanje osjećaja nacionalnog jedinstva i okupljanje velikog dijela društva oko državnog rukovodstva.
U takvim okolnostima izbor Mojtabe Hameneija postao je prihvatljiv i za klerikalni establišment i, prema procjenama pojedinih analitičara, za značajan dio javnosti.
Ko je Mojtaba Hamenei
Novi vrhovni vođa Irana godinama je djelovao u političkoj i vjerskoj sjeni svog oca, ali je unutar konzervativnih krugova smatran jednom od najutjecajnijih figura u iranskom političkom sistemu.
Analitičari ga često opisuju kao političara sa nešto tvrđim stavovima od svog oca, posebno kada je riječ o odnosima sa Zapadom.
Tokom nedavnih napada na Iran poginuli su članovi njegove najuže porodice — supruga, roditelji i jedan od sinova, što bi, prema ocjenama pojedinih stručnjaka, moglo imati snažan utjecaj na njegove buduće političke odluke.
Jedno od ključnih pitanja koje se sada postavlja jeste hoće li novi vrhovni vođa nastaviti politiku svog oca koji je tvrdio da Iran ne treba razvijati nuklearno oružje.
Na odgovor će, smatraju analitičari, svijet vjerovatno morati sačekati nekoliko mjeseci, dok novi lider ne konsoliduje vlast i ne pokaže prve konkretne poteze u vođenju države.
