Historijski odnosi Irana i Bosne i Hercegovine pod vodstvom ajatolaha Khameneija
Odnosi između Iran i Bosna i Hercegovina oblikovani su tokom devedesetih godina, posebno zahvaljujući politici vrhovnog vođe Ali Khamenei. Iran je Bosnu i Hercegovinu priznao 31. marta 1992. godine, među prvim državama koje su uspostavile diplomatske odnose s novom državom.
Pomoć tokom rata (1992–1995)
U vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu, Iran je – prema navodima više izvora, uključujući holandski NIOD Institute – postao jedan od ključnih dobavljača naoružanja za Armiju Republike Bosne i Hercegovine, i to uprkos tadašnjem embargu UN-a. Oružje je prema izvještajima stizalo preko Hrvatske, u količinama od više hiljada tona.
Susreti na najvišem nivou
U oktobru 1992. godine tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović posjetio je Teheran, gdje je dobio potvrdu iranske političke i moralne podrške, uz naglasak na zaštiti suvereniteta BiH i prava muslimanskog stanovništva u Evropi.
Nakon Dejtona – kulturna i obrazovna saradnja
Nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, odnosi su se preselili u kulturnu i obrazovnu sferu. U Sarajevu je 1996. otvoren Naučnoistraživački institut Ibn Sina, a nastavile su djelovati i druge iranske organizacije poput Fondacije „Mulla Sadra“.
Khameneijeve reference na Bosnu
Khamenei je često u svojim govorima koristio primjer BiH i genocida u Srebrenici kako bi ukazao na, kako je isticao, neuspjeh međunarodnih mehanizama zaštite i potrebu da “islamska društva budu samodovoljna”.
Savremeni odnosi – između prijateljstva i evropskih obaveza
Danas Sarajevo nastoji balansirati između historijskih veza s Teheranom i vanjskopolitičkih obaveza prema Evropskoj uniji, uključujući i određene restriktivne mjere prema Iranu. Ipak, politički kontakti se nastavljaju, što je potvrđeno i posjetom iranskog ministra vanjskih poslova Sarajevu 2022. godine.







