Der Standard: Primorčev tekst o “islamizaciji Sarajeva” temelji se na netačnostima i zastarjelim propagandnim narativima
Austrijski list Der Standard objavio je opsežnu analizu u kojoj novinarka Adelheid Wölfl kritički razmatra tvrdnje američkog političkog savjetnika Maxa Primorca, autora teksta u Washington Timesu pod naslovom “Islamistička država na granici NATO-a? Sarajevo postaje sve ekstremističkije”. U analizi se navodi da Primorčevi stavovi ne odgovaraju stvarnom stanju u Bosni i Hercegovini i da se oslanjaju na propagandne obrasce prisutne još od perioda prije rata.
Der Standard: Neutemeljene tvrdnje o „islamizaciji“
Primorac u svom tekstu tvrdi da se u Sarajevu bilježi naglo jačanje radikalnog islama, da se žene masovno pokrivaju i da grad dominiraju vjerski simboli finansirani iz zemalja Zaljeva. Der Standard ističe da su ove tvrdnje netačne:
- većina žena u Sarajevu ne nosi maramu,
- žene potpuno pokrivene nikabom uglavnom su turistkinje,
- broj turista iz arapskih zemalja čini manje od 10% ukupnih posjeta BiH,
- vjerski objekti u Sarajevu postoje u kontinuitetu, ali ne odražavaju radikalizaciju.
Wölfl naglašava da se takva vrsta narativa već decenijama koristi kako bi se stvarala pogrešna percepcija o Bošnjacima i prikazivala Bosna i Hercegovina kao nestabilno i fundamentalističko područje.
Politički kontekst i utjecaj autora
Primorac je bivši zvaničnik američkog State Departmenta i učesnik projekta “Project 2025”, konzervativne platforme koja priprema strateške smjernice za eventualni drugi mandat predsjednika Donalda Trumpa.
Zbog toga, kako piše Der Standard, njegove izjave imaju određenu političku težinu, iako se ne zasnivaju na provjerljivim podacima.
Wölfl posebno ističe da Primorac dolazi iz kruga nacionalističkih hrvatskih političkih struktura koje godinama zagovaraju formiranje trećeg entiteta u BiH, što dodatno objašnjava jednostran pristup temi.
Duraković: “Tekst je politički motivisan i selektivan”
Potpredsjednik entiteta Republika Srpska Ćamil Duraković ocijenio je Primorčev tekst kao pokušaj reinterpretacije političke stvarnosti BiH kroz prizmu globalnih strahova od političkog islama.
On naglašava:
- da nošenje marame ne predstavlja islamizaciju,
- da su nakon rata u cijeloj regiji ojačale vjerske zajednice, ne samo islamska,
- te da se ne smije ignorisati činjenica da su tokom rata prvenstveno Bošnjaci bili izloženi masovnim zločinima i protjerivanju.
Duraković upozorava da se demografske promjene pogrešno tumače, dok se ratni kontekst i etničko čišćenje previđaju.
Historičari: Sarajevo nije „monoetnički grad“, niti je pod utjecajem radikalnih grupa
Der Standard donosi i ocjene historičara i eksperata:
- Profesor Florian Bieber ukazuje da je struktura stanovništva u Sarajevu promijenjena zbog rata, a ne zbog “islamizacije”.
- Navodi se da bošnjačka politička i vjerska scena nema značajan vanjski radikalni utjecaj, kao i da su radikalne islamističke grupe u BiH marginalne i malobrojne.
- Islamska zajednica BiH, čija se institucijska organizacija formirala još u vrijeme Austro-Ugarske, prema Bieberu, održava distancu prema stranim radikalnim pokretima.
Također, istraživanja o javnom mnijenju iz 2023. pokazuju:
- Bošnjaci imaju najveću podršku NATO-u (oko 85%),
- kao i najveću podršku integracijama u Evropsku uniju,
što direktno demantira tvrdnje da su “anti-zapadno” orijentirani.
Promotivni sadržaji za turiste pogrešno tumačeni kao „ideološke promjene“
Wölfl objašnjava da se mnoge pojave koje Primorac navodi – poput halal hotela ili natpisa na arapskom – odnose prvenstveno na turističke sadržaje, a ne na promjene u načinu života stanovništva Sarajeva. U stvarnosti:
- u Sarajevu se i dalje javno prodaje alkohol,
- svinjetina je dostupna na pijacama,
- u centru grada zvone crkvena zvona,
- a velik dio stanovništva živi sekularno, bez naglašenog religijskog identiteta.
Zaključak Der Standarda: Stvara se iskrivljena i politički motivirana slika BiH
Austrijski list zaključuje da Primorčev tekst predstavlja nerealnu sliku Sarajeva, konstruisanu na selektivnim informacijama, neprovjerenim tvrdnjama i narativima koji su se koristili u političkim sukobima 90-ih godina.
Takve interpretacije, upozorava Der Standard, doprinose pogrešnom razumijevanju BiH u međunarodnoj javnosti i potiču nepotrebne strahove i podjele.
