Organizacioni sekretar Igor Dodik oštro je reagovao na, kako tvrdi, najnoviji potez sutkinje Suda Bosne i Hercegovine Sena Uzunović, ocijenivši da pokušaj brisanja Milorad Dodik iz registra predsjednika Savez nezavisnih socijaldemokrata predstavlja ozbiljan politički presedan koji bi mogao imati duboke posljedice po politički sistem u Bosni i Hercegovini.
Prema njegovim riječima, takav potez ne može se posmatrati samo kao pravno pitanje, već prije svega kao direktan udar na političku volju građana Republike Srpske i principe demokratskog odlučivanja. Dodik smatra da se time otvara opasna praksa u kojoj bi pravosudne institucije mogle imati presudan uticaj na politički život i unutrašnju organizaciju političkih stranaka.
U svom obraćanju istakao je da se u Bosni i Hercegovini, prema njegovom mišljenju, sve češće pokušava politička borba voditi kroz pravosudne procese, umjesto kroz demokratske izbore i političku konkurenciju.
“U svim normalnim državama političari se biraju i smjenjuju na izborima voljom građana. U Bosni i Hercegovini se, nažalost, stvara utisak da se politički protivnici pokušavaju eliminisati kroz administrativne odluke i sudske postupke”, naveo je Dodik.
Dodao je da se, kako tvrdi, administrativnim putem pokušava odlučivati o tome ko može biti na čelu političkih stranaka, što po njegovom mišljenju predstavlja ozbiljno narušavanje političkog pluralizma.
Govoreći o radu pravosudnih institucija, Dodik je iznio i niz kritika na njihov račun, tvrdeći da je Sud Bosne i Hercegovine u pojedinim slučajevima djelovao pod političkim uticajem. U tom kontekstu ponovo je osporio legitimitet visokog predstavnika Christian Schmidt, nazivajući ga “njemačkim turistom”, te tvrdeći da je sud postao produžena ruka međunarodnih i političkih struktura.
“Kada se pravosuđe koristi za brisanje političkih lidera iz registara, briše se i jasna granica između prava i političke sile”, poručio je Dodik, naglašavajući da takve odluke mogu dugoročno potkopati povjerenje građana u pravni sistem.
Posebno je upozorio da ovakvi potezi otvaraju pitanje smisla samog izbornog procesa u Republici Srpskoj. Prema njegovim riječima, ukoliko odluke o političkom vodstvu budu donosile institucije izvan entitetskog političkog sistema, građani bi mogli dovesti u pitanje svrhu izlaska na izbore.
“Postavlja se pitanje da li uopšte ima smisla glasati ukoliko će neko administrativnim putem odlučivati ko može, a ko ne može biti na čelu političkih stranaka”, rekao je Dodik.
Na kraju je zaključio da bi, prema njegovoj procjeni, ovakve odluke mogle imati suprotan efekat od očekivanog, jer bi mogle dovesti do dodatne političke mobilizacije biračkog tijela u Republici Srpskoj.
Kako tvrdi, potezi pravosudnih institucija i međunarodnih predstavnika mogli bi dodatno ojačati političke zahtjeve za zaštitu ustavnih nadležnosti Republike Srpske i otvoriti nova pitanja o odnosima između entiteta i državnih institucija u Bosni i Hercegovini.
