Usvajanje rezolucije u Ujedinjene nacije kojom se osuđuju napadi Iran na zemlje Perzijskog zaljeva izazvalo je novu političku polemiku u Bosna i Hercegovina.
Naime, među 135 država kosponzora rezolucije našla se i BiH, ali je ubrzo otvoreno pitanje načina na koji je donesena odluka o podršci dokumentu.
Prema dostupnim informacijama, ambasador BiH pri UN-u Zlatko Lagumdžija dao je podršku rezoluciji na osnovu instrukcije Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, i to bez formalne saglasnosti Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, koje prema ustavnoj praksi vodi vanjsku politiku države.
Dva prijedloga rezolucije u Vijeću sigurnosti
Dopisnik Federalna televizija iz Washingtona Ivica Puljić objasnio je da je tokom rasprave u Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija istovremeno bilo na stolu dva različita prijedloga rezolucije.
Prvi prijedlog pokrenule su arapske države, dok je drugi predložila Rusija.
Prema Puljiću, ruski nacrt bio je znatno kraći i fokusiran na hitni prekid vojnih aktivnosti svih strana.
„Rusija je pozvala sve strane da odmah prekinu vojne operacije i suzdrže se od daljnje eskalacije na Bliskom istoku i šire“, pojasnio je Puljić.
Međutim, ruski prijedlog nije dobio potrebnih devet glasova u Vijeću sigurnosti.
Za ruski nacrt glasale su Kina, Pakistan i Somalija, dok su Sjedinjene Američke Države i Latvija bile protiv, a preostalih devet članica ostalo je suzdržano.
Selektivna osuda izazvala polemike
Arapski prijedlog rezolucije izazvao je dodatne reakcije jer nije obuhvatio sve aktere sukoba.
Kako navodi Puljić, u dokumentu se ne osuđuju napadi SAD-a i Izraela na Iran, niti se spominju određeni ključni događaji koji su prethodili eskalaciji sukoba.
„Ne spominje se ni iranski napad na Izrael – jedino se navode napadi Irana na okolne arapske zemlje“, istakao je Puljić.
Istovremeno, u rezolucijama se ne navodi ni početak sukoba, odnosno zajednički napad Sjedinjene Američke Države i Izrael na Teheran 28. februara.
Političke nesuglasice u BiH
Cijela situacija dodatno je otvorila pitanje koordinacije vanjske politike BiH i odnosa između institucija.
Puljić je posebno problematizirao poteze članova Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, uključujući zahtjev Željka Cvijanović za hitnu sjednicu deset sati prije zasjedanja Vijeća sigurnosti.
Istovremeno, postavlja se pitanje zašto je drugi član Predsjedništva Željko Komšić zakazao sjednicu tek za naredni dan, nakon glasanja u UN-u.
Prema Puljiću, u takvim situacijama moguće je sazvati i telefonsku sjednicu, što dodatno otvara dileme o političkoj pozadini cijelog slučaja.
Širi međunarodni kontekst
Puljić je podsjetio i na ulogu arapskih država u međunarodnim inicijativama važnim za Bosnu i Hercegovinu.
Države poput Katar, Saudijska Arabija, Jordan i Kuvajt bile su među onima koje su pomogle da se usvoji rezolucija o Genocid u Srebrenici na Generalnoj skupštini UN-a.
Istovremeno, te zemlje trenutno pomažu i evakuaciju državljana BiH iz kriznih područja pogođenih sukobom na Bliskom istoku.
Zašto nema rezolucije protiv SAD-a i Izraela?
Puljić tvrdi da je razlog izostanka rezolucije koja bi osudila napade SAD-a i Izraela na Iran povezan s trenutnim predsjedavanjem Vijećem sigurnosti.
„Vijećem sigurnosti ovaj mjesec predsjedavaju Sjedinjene Američke Države i one to blokiraju“, rekao je Puljić.
Dodao je i da bi, prema njegovom mišljenju, svaka rezolucija koja bi osudila napad na suverenu državu trebala imati širu podršku međunarodne zajednice, bez obzira na političke stavove prema iranskom režimu.
