Napadi Izrael na Iran pokrenuti su bez jasnog plana za promjenu režima, a očekivanja da bi zračni udari mogli izazvati narodni ustanak temeljila su se više na političkim nadama nego na konkretnim obavještajnim podacima, tvrde izraelski sigurnosni izvori za The Guardian.
Prema tim procjenama, iranska vlast preživjela je gotovo dvije sedmice intenzivnog bombardiranja i atentat na vrhovnog vođu Ali Hamenei, dok u Sjedinjene Američke Države predsjednik Donald Trump sve otvorenije razmatra mogućnost okončanja sve skupljeg rata.
Ključno pitanje: 440 kilograma uranija
Jedan od glavnih pokazatelja uspjeha ili neuspjeha rata mogla bi biti sudbina oko 440 kilograma obogaćenog uranija, koji je nakon američkih udara ostao zakopan u podzemnim objektima u Iranu.
Prema procjenama bivših izraelskih obavještajnih i odbrambenih zvaničnika, ta količina materijala dovoljna je za više od deset nuklearnih bojevih glava, što bi moglo omogućiti Iranu ubrzani razvoj nuklearnog oružja ukoliko ostane pod kontrolom Teherana.
Jedan bivši izraelski sigurnosni zvaničnik upozorio je da bi dugoročni cilj rata morao biti ili uklanjanje tog materijala iz Irana ili dolazak vlasti kojoj bi međunarodna zajednica mogla vjerovati da ga neće koristiti za vojni program.
Strah od ubrzanog nuklearnog programa
Iranski politički i vojni tvrdolinijaši već dugo tvrde da je nuklearno odvraćanje jedini način da država osigura svoj opstanak.
Zbog toga izraelski analitičari upozoravaju da bi vojna dominacija Sjedinjene Američke Države i Izrael u ovom sukobu mogla imati paradoksalan efekt — dodatno motivirati iransko vodstvo da ubrza razvoj nuklearnog oružja.
Bivši obavještajni zvaničnik Joab Rosenberg upozorio je da bi svaki ishod rata u kojem Iran zadrži obogaćeni uranij mogao predstavljati “Pirovu pobjedu” za Izrael.
Novi vođa i nepoznata strategija
Nakon atentata na Ali Hamenei, vlast u Iranu preuzeo je njegov sin Mojtaba Hamenei, čiji stavovi o nuklearnom programu nisu dovoljno poznati zapadnim obavještajnim službama.
Prema riječima jednog bivšeg izraelskog obavještajca, dok je Ali Hamenei godinama balansirao između razvoja nuklearnih kapaciteta i izbjegavanja otvorene proizvodnje bombe, nije jasno hoće li njegov nasljednik slijediti istu strategiju ili ubrzati razvoj nuklearnog oružja.
Promjena režima – “pusta želja”
Ideja da bi zračni napadi mogli dovesti do pada vlasti u Iranu od početka je bila nerealna, tvrde pojedini izraelski analitičari.
Jedan obavještajni izvor izjavio je da su vojne strukture imale planove za uništavanje balističkih projektila, nuklearnih postrojenja i vojne industrije, ali nikada nije postojao jasan plan kako iz zraka srušiti vlast u zemlji od oko 90 miliona stanovnika.
Sličan stav iznijela je i bivša visoka dužnosnica Mossad Sima Shine, koja smatra da promjena režima bombardiranjem izvana nije realna, iako dugoročno slabljenje države može otvoriti prostor za unutrašnje političke promjene.
Vojni uspjesi bez političkog rezultata
Uprkos tim kritikama, izraelski vojni establišment i dalje podržava nastavak operacija protiv Irana, posebno nakon napada na Izrael 7. oktobra 2023.
Izraelske snage tvrde da su tokom gotovo dvosedmične kampanje uništile veliki dio iranske vojne infrastrukture, uključujući fabrike projektila i ključne dijelove vojne industrije.
Također je uspostavljena zračna nadmoć nad teritorijom udaljenom više od 1.000 kilometara, što bi moglo olakšati buduće vojne operacije.
Ipak, dio izraelskih sigurnosnih stručnjaka upozorava da se vojni uspjesi ne pretvaraju u političku prednost, te da postoji opasnost da se sukob pretvori u dugotrajnu i neizvjesnu konfrontaciju.
