Uoči obilježavanja Dana državnosti Bosne i Hercegovine, pravnik i nekadašnji politički zvaničnik Enver Išerić podijelio je snažnu i emotivnu poruku kojom je ponovo otvorio pitanje dubokih rana koje je Dejtonski mirovni sporazum ostavio u državnom i društvenom tkivu BiH. Njegova objava, napisana neposredno pred 25. novembar, privukla je veliku pažnju javnosti jer se ne ustručava ukazati na greške međunarodne zajednice i unutrašnje slabosti koje, po njegovom mišljenju, i danas usporavaju napredak države.
Išerić je podsjetio da se Bosna i Hercegovina uoči Dana državnosti tradicionalno nalazi u fokusu svjetske diplomatije. Kao i ranijih godina, u Predsjedništvo stižu čestitke brojnih međunarodnih zvaničnika. Među njima je i poruka tadašnjeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je uputio poziv bh. liderima da se okrenu zajedničkom radu i lokalnim rješenjima koja će biti prihvatljiva za sve narode u državi. No, Išerić ističe da je takva vizija teško dostižna dok god institucije BiH funkcionišu pod teretom ozbiljnih ustavnih manjkavosti nastalih 1995. godine.
On naglašava da su najteže greške Dejtona ostavile duboke političke i simboličke ožiljke. Kao prvu, Išerić navodi činjenicu da je međunarodna zajednica pristala da jedan od entiteta nosi naziv „Republika Srpska“. Podvlači i da je Ričard Holbruk, glavni američki pregovarač, kasnije priznao kako je riječ o potezu koji nikada nije trebalo ozvaničiti. Drugi veliki teret, ističe Išerić, jeste odluka da Srebrenica — mjesto u kojem je počinjen genocid nad Bošnjacima — ostane u sastavu tog entiteta, što je, kako kaže, historijska nepravda koja i danas opterećuje procese pomirenja.
Osim simboličkih lomova, ističe i mehanizme koji koče funkcionalnost države, a koji su ugrađeni direktno u ustavni poredak. Među njima posebno izdvaja:
– entitetski veto u Predsjedništvu BiH,
– entitetsko glasanje u Parlamentarnoj skupštini,
– opstrukcije koje se ostvaruju manipulacijama kvoruma,
– te činjenicu da se ključne odluke često blokiraju političkom voljom, a ne pravnim argumentima.
Podsjeća i na to da je Evropski sud za ljudska prava u više presuda utvrdio da u Bosni i Hercegovini postoji sistemska diskriminacija, posebno u pogledu izbora za Dom naroda i Predsjedništvo, gdje pravo kandidature imaju samo pripadnici konstitutivnih naroda iz tačno određenih dijelova države.
Išerić tvrdi da sve ove slabosti ohrabruju političke aktere koji žele slabljenje države, dok se odgovornost za sve probleme često nepravedno prebacuje na Bošnjake. Naglašava da je upravo taj narod, uprkos genocidu i agresiji, ostao privržen ideji multietničke Bosne i Hercegovine i nikada nije zapao u spiralu osvete ili želje za dominacijom.
Na kraju svoje objave, Išerić je uputio emotivnu poruku državi za koju kaže da ju je, uprkos ranama, ponio u srcu kroz sav svoj profesionalni i lični život. Njegove riječi zabilježene su kao poruka nade, ali i upozorenja:
„Bosno moja draga, oprosti što nosiš teret rana koje su ti nanesene i što ih toliko dugo trpiš. Nadam se da će ih ispraviti upravo oni koji su ih nekad napravili. Sretan ti rođendan. Mi te nikada nećemo izdati.“
Išerićeva poruka, objavljena u trenutku kada država ponovo prolazi kroz talas političkih napetosti, podsjetnik je koliko su Dejtonske odluke oblikovale sadašnjost, ali i koliko je važno da društvo ne odustane od borbe za funkcionalnu i pravednu Bosnu i Hercegovinu.
