Dodik i Čović – nova osovina lobiranja za preustroj BiH?
Prema pisanju više izvora, Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, godinama koristi milione maraka javnog novca kako bi angažovao američke lobiste s ciljem skidanja sankcija koje su njemu, njegovoj porodici i saradnicima uvele Sjedinjene Države. Ključna linija njegovog lobiranja oslanja se na narativ o “zaštiti kršćana od muslimanskog ekstremizma”, što u američkim konzervativnim krugovima nailazi na sve veći odjek.
Iako je Dodikova kampanja do sada bila poznata, u posljednje vrijeme u istu priču sve aktivnije se uključuje i Dragan Čović, lider HDZ-a BiH. Prema informacijama do kojih je došla “Slobodna Bosna”, njih dvojica koriste američke desničarske lobističke mreže da bi osnažili vlastite političke ciljeve — od slabljenja državnih institucija do promicanja ideje ustavnog preustroja BiH u tri etničke jedinice.
Čovićev lobi i američka desnica
Čovićeve veze s američkim konzervativnim krugovima vode preko europarlamentarke Željane Zovko i Maxa Primorca, američkog analitičara hercegovačkog porijekla iz Heritage Foundationa, organizacije bliske bivšem predsjedniku Donaldu Trumpu.
Primorac je ranije radio u State Departmentu i USAID-u, a 2024. objavio je analizu u kojoj otvoreno poziva novu američku administraciju da promijeni politiku prema BiH. Njegov prijedlog gotovo u potpunosti odražava zahtjeve Dodika i Čovića:
- ukidanje OHR-a,
- izbacivanje stranih sudija iz Ustavnog suda BiH,
- ustavni preustroj BiH u tri etničke jedinice,
- napuštanje koncepta građanske države.
Prema Primorcu, “projekat izgradnje države BiH je propao”, a OHR naziva “imperijalnim namjesništvom s totalitarnim ovlastima”.
“Zaštita od radikalnog islama” kao politički alat
U svojim analizama Primorac upozorava na “porast islamskog ekstremizma u BiH” i “veze s Iranom i Muslimanskom braćom”, što se koristi kao argument za jačanje nacionalnih entiteta i “zaštitu kršćanskih naroda”. Ovakva retorika, ističu analitičari, služi kao pokriće za institucionalizaciju etničkih podjela i povratak modelu “tri republike”.
Time se BiH u američkim desničarskim krugovima pokušava predstaviti kao “neuspjela muslimanska država u srcu Evrope”, što je narativ koji Dodik i Čović koriste za pridobijanje podrške.
Uloga Hrvatske
U lobističkim aktivnostima ključnu ulogu, prema izvorima, ima i hrvatski premijer Andrej Plenković, koji je u maju ove godine razgovarao s predstavnicima Heritage Foundationa. Cilj, navodno, jeste uspostava trećeg entiteta i jačanje “hrvatskog političkog faktora” u BiH kroz podršku iz SAD-a.
Zaključak: test za državne institucije
Dodik i Čović, koristeći različite pristupe, grade zajedničku platformu prema američkoj desnici – prvi kroz religijski narativ, drugi kroz institucionalni. Međutim, zajednički im je cilj slabljenje centralnih državnih institucija i promjena ustavne strukture BiH.
Ostaje pitanje hoće li institucije Bosne i Hercegovine imati dovoljno jedinstva, vizije i podrške međunarodne zajednice da se suprotstave ovim pritiscima prije nego što lobističke inicijative postanu konkretni politički potezi na međunarodnom planu.






