Federalno ministarstvo okoliša i turizma ponovo je otvorilo jedno od najkontroverznijih industrijskih pitanja u Bosni i Hercegovini – projekat kompanije Bioorganika u naselju Bilješevo kod Kakanj. Objavom dopunjenog nacrta obnovljene okolinske dozvole, investitor je dobio novu šansu za nastavak realizacije projekta koji već više od decenije izaziva podjele između institucija i lokalne zajednice.
Dug proces bez konačnog epiloga
Postupak traje još od 2014. godine, kada je prvi put dostavljena Studija uticaja na okoliš i izdata početna dozvola. Ona je kasnije obnovljena 2019. godine, ali je u međuvremenu istekla, što je zaustavilo daljnje aktivnosti. Novi zahtjev za obnovu podnesen je 2024. godine, a sada je proces ponovo aktiviran.
Ministarstvo naglašava da okolinska dozvola ne znači automatsko odobrenje gradnje, već definiše uslove pod kojima se projekat može realizirati uz zaštitu okoliša. Ipak, upravo taj dokument predstavlja ključni preduslov za nastavak cijelog projekta.
Kapacitet i plan rada fabrike
Prema dostupnim informacijama, planirani kapacitet pogona iznosi oko 40.000 tona godišnje. Fabrika bi prerađivala nusproizvode životinjskog porijekla iz klaonica, farmi i prehrambene industrije, te proizvodila mesno-koštano brašno i tehničku mast.
Projekat je podijeljen u dvije faze – prva uključuje osnovnu infrastrukturu i proizvodni pogon, dok druga predviđa dodatni objekat i razdvajanje prerade različitih kategorija sirovina.
Ključno pitanje: da li je gradnja uopće počela?
Jedan od najvećih sporova vodi se oko toga da li je investitor uopće započeo gradnju u zakonskom roku. Općina Kakanj tvrdi da nije, te zahtijeva ponavljanje kompletne procedure izdavanja dozvola.
S druge strane, investitor navodi da su izvedeni određeni infrastrukturni radovi – uključujući pristupne puteve i regulaciju vodotoka – te da nema potrebe za novim postupkom.
Međutim, terenski izvještaji iz prethodnog perioda ukazivali su na to da parcela ne izgleda kao aktivno gradilište, što dodatno komplikuje cijeli slučaj i ostavlja prostor za različita tumačenja.
Strahovi građana i ekološke dileme
Najveći otpor dolazi iz lokalne zajednice i ekoloških organizacija, koje upozoravaju na moguće negativne posljedice po zdravlje i kvalitet života. Posebno se ističu strahovi od neugodnih mirisa, povećanog saobraćaja i potencijalnog zagađenja voda.
Investitor, međutim, tvrdi da je projekat usklađen s evropskim standardima, te da uključuje savremene sisteme zaštite – poput biofiltera za zrak i uređaja za tretman otpadnih voda. Prema njihovim navodima, emisije mirisa mogle bi biti smanjene za više od 98 posto.
Politička dimenzija slučaja
Dodatnu osjetljivost projektu daje činjenica da je povezan s kompanijom Agroproteinka, u čijem vlasništvu učestvuje porodica Gordan Grlić Radman. Upravo zbog te veze, projekat je odavno prerastao lokalni okvir i postao tema šire političke rasprave.
Šta slijedi dalje?
Javnosti je ostavljen rok od osam dana za dostavljanje primjedbi na dopunjeni nacrt dozvole. Nakon toga, Federalno ministarstvo će donijeti konačnu odluku – koja bi mogla odrediti sudbinu cijelog projekta.
I dok investitor tvrdi da su ispunjeni svi uslovi, protivnici upozoravaju da prava provjera tek dolazi – kroz praksu i stvarnu implementaciju mjera zaštite okoliša.
Jedno je sigurno: slučaj Bioorganike u Kaknju ostaje test za institucije – ali i za odnos između razvoja, politike i zaštite životne sredine u Bosni i Hercegovini.
