Izjava lidera Savez nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik u kojoj je najavio inicijativu za prekid diplomatskih i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine s Iran izazvala je snažne reakcije u političkoj javnosti i otvorila pitanje ko uopće ima legitimitet da govori u ime države u vanjskopolitičkim pitanjima. Dodik je na društvenoj mreži X naveo da Republika Srpska pripada „civilizacijskom krugu demokratskih vrijednosti“, za razliku od, kako je rekao, autoritarnog režima u Iranu, te je poručio da će predstavnici iz RS-a na državnom nivou pokrenuti inicijativu za prekid diplomatskih i ekonomskih kontakata s tom zemljom.
Na ovu izjavu reagovao je ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković, koji je naglasio da Bosna i Hercegovina nema praksu prekidanja diplomatskih odnosa s državama, čak ni u situacijama ozbiljnih međunarodnih sukoba. Podsjetio je da takva odluka nije donesena ni nakon ruske invazije na Ukrajina, kada BiH nije prekinula diplomatske odnose s Rusija. Konaković je poručio da neće podržati prekid odnosa s Iranom, ističući da je diplomatija jedini način rješavanja međunarodnih sporova, a ne ratovi, te da je održavanje diplomatskih kanala komunikacije standardna praksa u međunarodnim odnosima.
Na Dodikov istup reagovao je i bivši sudija Sud Bosne i Hercegovine Branko Perić, koji je u autorskom tekstu problematizirao činjenicu da Dodik trenutno ne obavlja funkciju u institucijama Republike Srpske niti Bosne i Hercegovine, te je postavio pitanje u čije ime govori o vanjskoj politici i međunarodnim odnosima. Perić je naveo da Republika Srpska nije zauzela zvaničan stav o sukobu na Bliskom istoku niti o vojnim operacijama koje su protiv Irana izveli Sjedinjene Američke Države i Izrael, te smatra da takvi istupi bez institucionalnog ovlaštenja stvaraju pogrešan utisak o zvaničnoj politici entiteta ili države.
Dodikova izjava dobila je dodatnu pažnju i zbog šireg regionalnog konteksta. Dok je on otvoreno podržao vojnu akciju protiv Irana, lideri drugih država Zapadnog Balkana zauzeli su znatno oprezniji ton. Predsjednik Srbija Aleksandar Vučić govorio je uglavnom o geopolitičkim posljedicama sukoba i mogućem širenju krize, dok je predsjednik Hrvatska Zoran Milanović javnim izjavama osudio napad na Iran i upozorio na rizik daljnje destabilizacije Bliskog istoka. U međuvremenu, većina vlada u regionu fokusirala se na evakuaciju svojih državljana iz kriznih područja, što pokazuje koliko se situacija na terenu smatra ozbiljnom.
Geopolitičku dimenziju cijele situacije dodatno naglašava činjenica da je ruski predsjednik Vladimir Putin uputio čestitku novom iranskom vrhovnom vođi Mojtaba Khamenei, što ukazuje na nastavak bliskih odnosa između Moskve i Teherana uprkos eskalaciji napetosti na Bliskom istoku. Zbog svega toga, Dodikove izjave u domaćoj javnosti otvorile su širu raspravu ne samo o vanjskoj politici Bosne i Hercegovine, nego i o političkom i institucionalnom legitimitetu aktera koji nastupaju u međunarodnim pitanjima u ime države ili njenih entiteta.






