Kina za sada ne osjeća direktne posljedice rata na Bliskom istoku, ali analitičari upozoravaju da bi se situacija mogla promijeniti ukoliko sukob potraje ili dodatno eskalira. Druga najveća ekonomija svijeta trenutno raspolaže zalihama nafte koje bi mogle trajati nekoliko mjeseci, a u slučaju dugotrajnijih poremećaja u snabdijevanju mogla bi se dodatno osloniti i na uvoz energenata iz Rusije.
Peking pažljivo prati razvoj događaja jer Bliski istok predstavlja jedan od ključnih izvora energije za kinesku privredu, ali i važan dio globalnih pomorskih ruta kojima prolazi roba prema Aziji. Posebnu zabrinutost izaziva mogućnost dugotrajne blokade Hormuškog moreuza, kroz koji prolazi značajan dio svjetskog transporta nafte. Svaki ozbiljniji prekid u tom području mogao bi izazvati rast cijena energenata i negativno uticati na kinesku industriju i trgovinu.
Ova situacija dolazi u trenutku kada se Kina već suočava s određenim ekonomskim izazovima. Zemlja se posljednjih godina bori sa slabijom domaćom potrošnjom, krizom na tržištu nekretnina i velikim javnim dugom, zbog čega je kineska vlada prvi put od 1991. godine smanjila očekivanja ekonomskog rasta. Peking je računao da bi snažan izvoz mogao ublažiti te probleme, ali je proteklu godinu obilježio i trgovinski sukob sa Sjedinjenim Američkim Državama, što dodatno komplikuje ekonomsku situaciju.
Istovremeno, Kina ima značajne energetske veze s Iranom. Prema dostupnim podacima, 2025. godine Kina je iz Irana uvozila oko 1,38 miliona barela nafte dnevno, što čini približno 12 posto ukupnog kineskog uvoza sirove nafte. Uprkos tome, stručnjaci naglašavaju da odnos Pekinga i Teherana nije klasično političko ili vojno savezništvo, već prije svega pragmatično partnerstvo zasnovano na ekonomskim interesima i energetskim potrebama.
Kineske vlasti do sada su reagovale prilično oprezno, pozivajući na prekid sukoba i diplomatsko rješenje krize. Peking tradicionalno nastoji izbjeći direktno uplitanje u međunarodne sukobe, ali istovremeno želi zadržati prostor da djeluje kao potencijalni posrednik u pregovorima između sukobljenih strana.
Analitičari smatraju da Kina ima snažan interes za stabilnost u regiji jer dugotrajni rat na Bliskom istoku može ugroziti njene energetske interese, trgovinske rute i investicije širom svijeta. Posebno bi mogle biti pogođene zemlje globalnog juga, u koje Kina posljednjih godina ulaže milijarde dolara kroz infrastrukturne i trgovinske projekte. Zbog toga Peking pažljivo prati razvoj situacije, pokušavajući izbjeći direktnu konfrontaciju, ali i zaštititi svoje dugoročne geopolitičke i ekonomske interese.
