Sukobi na Bliskom istoku već ostavljaju ozbiljne posljedice i na turistički sektor u Bosni i Hercegovini. Dok se svjetska ekonomija suočava s rastom cijena nafte, nestabilnošću berzi i poremećajima u transportu, turistički radnici upozoravaju da su prve direktne posljedice već vidljive kroz masovna otkazivanja rezervacija za mart i naredne mjesece.
Prema riječima predsjednika Udruženja turističkih vodiča Sarajeva Edina Ogreševića, najveći problem predstavlja činjenica da su glavni svjetski transfer aerodromi za putnike iz dalekih zemalja upravo u Dohi i Dubaiju, preko kojih su turisti iz Australije, Azije i drugih udaljenih destinacija dolazili u Evropu, pa tako i u Bosnu i Hercegovinu.
„Mart je praktično u potpunosti otkazan. Sve rezervacije iz dalekih zemalja su povučene, a putnici sada mnogo opreznije razmišljaju o dolasku u Evropu zbog sigurnosnih rizika i neizvjesnosti u zračnom saobraćaju“, upozorava Ogrešević.
Ipak, uprkos trenutnim problemima, turistički radnici smatraju da bi evropsko tržište moglo ublažiti dio gubitaka. Bosna i Hercegovina se i dalje percipira kao sigurna i cjenovno pristupačna destinacija, posebno za turiste iz regije, srednje Evrope i dijaspore.
Statistički podaci pokazuju da je u januaru 2026. u Federaciji BiH registrovano 157.667 turističkih noćenja, što predstavlja rast od 4,2 posto u odnosu na isti period prošle godine. Iako je broj dolazaka blago pao, turisti su u prosjeku ostajali duže, što je donekle ublažilo negativne trendove.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da bi dugotrajan rat na Bliskom istoku mogao imati mnogo šire ekonomske posljedice, posebno kroz rast cijena energenata i inflaciju. Ekonomista Faruk Hadžić ističe da je cijena nafte već porasla za oko 20 posto od početka američkih napada na Iran, što bi se moglo odraziti na cijene goriva, transporta i robe u Bosni i Hercegovini.
Zbog toga je zastupnik u Parlamentu BiH Saša Magazinović pokrenuo inicijativu za izmjene Zakona o akcizama kako bi država u kriznim situacijama mogla reagovati i privremeno smanjiti akcize na gorivo.
„Ovim modelom bi se omogućilo Vijeću ministara BiH da u slučaju poremećaja na tržištu donese odluku o privremenom smanjenju ili ukidanju akciza na naftne derivate, čime bi se ublažio rast cijena goriva i lančano poskupljenje drugih proizvoda“, pojasnio je Magazinović.
Prema procjenama ekonomista, takva mjera bi mogla amortizovati rast cijena goriva i do 50 posto, čak i u scenariju u kojem cijena barela nafte dostigne 100 dolara.
Iako turistički sektor u Bosni i Hercegovini već ima iskustvo s krizama, poput pandemije koronavirusa, stručnjaci upozoravaju da će dalji razvoj situacije na Bliskom istoku biti ključan faktor za turističku sezonu 2026. godine, jer bi produžena nestabilnost mogla značajno smanjiti dolazak turista iz udaljenih zemalja.
