Vijeće sigurnosti UN-a uskoro će održati sjednicu na kojoj će razmatrati aktuelna dešavanja u Bosni i Hercegovini, uključujući i novi izvještaj visokog predstavnika Christiana Schmidta. Paralelno s tim, dostavljen je i redovni izvještaj Vlade RS-a, što je praksa i prethodnih godina. Najvažnije informacije prenio je dopisnik FTV-a iz Washingtona, Ivica Puljić.
Puljić podsjeća da je premijer entiteta RS Savo Minić uputio pismo ruskoj delegaciji pri UN-u, budući da Rusija u ovom mjesecu predsjedava Vijećem sigurnosti.
„Riječ je o šestomjesečnom izvještaju o stanju u BiH. Visoki predstavnik ga prosljeđuje Ujedinjenim narodima, nakon čega slijedi rasprava“, rekao je Puljić, dodajući da će se na sjednici u petak govoriti i o produženju mandata misije EUFOR-a za narednih godinu dana.
Minićevi navodi u vezi sa visokim predstavnikom
Prema dostupnim podacima, Minić u uvodu izvještaja ponavlja opredijeljenost RS-a Dejtonskom mirovnom sporazumu, uz tvrdnje da su pojedine međunarodne odluke tokom godina odstupale od tog okvira. U pismu se navodi i stav da bi trebalo razmotriti budući status Ureda visokog predstavnika, kao i aktuelnu situaciju u institucijama BiH.
Dokument se, između ostalog, osvrće na nedavne odluke donosilaca politika u zemlji te upozorava na moguće posljedice političkih napetosti. Istovremeno, naglašava se posvećenost entiteta poštovanju ustavnog poretka, teritorijalnog integriteta i institucionalnog okvira BiH.
Očekivanja od rasprave
Puljić navodi da će Rusija, uz potencijalnu podršku Kine, ponovo otvoriti pitanje uloge visokog predstavnika, dok su Velika Britanija, Francuska i Sjedinjene Američke Države ranije podržavale nastavak postojećeg mandata. Posebna pažnja usmjerena je na izlaganje američkog predstavnika, zbog mogućih signala promjene vanjskopolitičkog pristupa.
Podsjetio je i na to da se Christopher Landau, zamjenik državnog sekretara SAD-a, u nekoliko navrata sastao sa Željkom Cvijanović u Washingtonu, razgovarajući o otvorenim političkim temama i mogućim kompromisnim rješenjima. Nepotvrđene su informacije o eventualnim izmjenama sankcija prema određenim osobama iz BiH.
Prema Puljiću, aktuelna američka administracija nagovještava fleksibilniji pristup i spremnost na dijalog sa svim partnerima.
Uloga Heritage fondacije
Puljić je ukazao i na analize Heritage fondacije, organizacije čiji stavovi imaju odjek u dijelu američkog političkog spektra. Autor analiza James J. Carafano sugeriše da se postojeće politike prema BiH mogu preispitati, uz posebno interesovanje za ekonomske resurse i institucionalni razvoj.
Prema navodima iz analitičkih dokumenata, kao moguć scenario spominje se gašenje funkcije visokog predstavnika i potencijalno drugačije unutrašnje uređenje zemlje. Međutim, Puljić naglašava da takve procjene nisu dio zvanične politike SAD-a.
Stav međunarodnih institucija
O daljim koracima zavisiće reakcije OSCE-a i Evropske unije, koje su do sada podržavale jačanje državnih kapaciteta i stabilnosti. Prema dostupnim informacijama, sve navedene ideje su dio šire stručne rasprave, bez konkretnih odluka.
„To su teme o kojima se govori, ali one nisu formalizovane ni u Bijeloj kući ni u State Departmentu“, zaključio je Puljić, ističući da će dalji razvoj događaja zavisiti od diplomatskih procesa koji su još u toku.






