UK Export Finance (UKEF), izvozno-kreditna institucija Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, aktivno pokušava pronaći održive infrastrukturne projekte širom Bosne i Hercegovine. Međutim, čini se da domaće vlasti na svim nivoima ne pokazuju stvarni interes.
Kako su za Fokus potvrdili iz Ambasade Velike Britanije u Sarajevu, UKEF je od 2021. stavio na raspolaganje čak četiri milijarde funti za dugoročno kreditiranje. Paket uključuje period otplate do 22 godine za ekološki orijentirane projekte i fleksibilan zahtjev da najmanje 20 posto vrijednosti potječe iz britanskih kompanija.
Put Sarajevo–Beograd
“Iako smo razgovarali sa institucijama svih nivoa vlasti – od lokalnih zajednica do entitetskih i državnih organa – nismo dobili nijednu zvaničnu izjavu interesa koja bi otvorila put konkretnim projektima. Ujedinjeno Kraljevstvo i dalje je spremno podržati inicijative poput drumskog i željezničkog povezivanja Sarajeva i Beograda, uz nadu da će BiH slijediti primjer Srbije, gdje UKEF finansiranje već pomaže u realizaciji velikih infrastrukturalnih zahvata”, rekli su za Fokus iz Ambasade Ujedinjenog Kraljevstva.
UKEF ima zadatak da podstiče međunarodnu trgovinu i investicije kroz konkurentne modele finansiranja infrastrukturnih i razvojnih projekata. Takvi aranžmani već doprinose značajnim unapređenjima u regionu.
U Srbiji je oko 660 miliona eura UKEF garancija iskorišteno za gradnju 120 kilometara dugog, 5G-spremnog Moravskog koridora. U Sjevernoj Makedoniji potpisan je međuvladin sporazum koji podržava razvoj brze željezničke mreže i modernizaciju zdravstvenog sistema.
Što se tiče Federacije BiH, inicijativa za uključivanje međunarodnih investitora u projekte brzih cesta i željeznica formalno je pokrenuta 30. marta 2023. godine, u mandatu tadašnjeg premijera Fadila Novalića.
Prema informacijama portala, s premijerom Nerminom Nikšićem održano je četiri do pet radnih sastanaka, a svi su se bavili potencijalnim finansiranjem ključnih putnih pravaca i brzih cesta u Federaciji.
Projekti u Bihaću, Širokom Brijegu, Tuzli…
U proces je uključena i londonska kompanija ERG International Group, koja realizira brojne velike infrastrukturne projekte širom svijeta i želi učestvovati i u BiH. Potencijalni projekti uključuju brze ceste Bihać–Cazin–Velika Kladuša, Mostar–Široki Brijeg–granica s Hrvatskom te Tuzla–Brčko–Orašje.
O temi su, osim Nikšića, razgovore vodili i ministrica prometa FBiH Andrijana Katić te britanski ambasador Julian Reilly. Istovremeno, u Autocestama FBiH održana je serija tehničkih sastanaka.
Kako se saznaje, u Tuzlanskom kantonu evidentirana je potpuno pasivna reakcija institucija na ponuđene modele saradnje.
Model “EPC+F”
Bivši regionalni direktor ERG-a, Milan Gajić, objasnio je za Fokus da je u posljednje tri godine pokušavao predstaviti model “EPC+F”, koji objedinjene projektovanje, izgradnju i obezbjeđenje finansiranja za državu ili entitet.
“U saradnji sa Duškom Krsmanovićem, regionalnim direktorom UKEF-a iz britanske ambasade u Beogradu, prezentovali smo rješenje u kojem UKEF garantuje 85–95 posto ukupne investicije, uz neophodnu državnu ili entitetsku garanciju. Uslov je da se minimalno 30 posto proizvoda i usluga nabavlja iz UK. Ostatak finansiranja može biti iz budžeta ili komercijalnih banaka. Krediti su dugoročni, sa do pet godina grejs perioda i do 14 godina otplate, ukupno do 19 godina”, rekao je Gajić. Navodi da je ovaj model više puta objašnjen Nikšiću i ministrici Katić.
Amerika, Bechtel i Srbija
“Razgovori su uvijek bili pozitivni i pokazana je volja, ali konkretnih koraka nije bilo”, ističe Gajić.
Glavno ograničenje, pojašnjava, jeste to što Zakon o javnim nabavkama ne predviđa ovakav oblik ugovaranja. Država mora imati unaprijed obezbijeđen budžet da bi uopće mogla raspisati tender, a nije moguće istovremeno ponuditi kombinovani paket finansiranja i izgradnje.
“Kakvo je rješenje? Mogući izlaz je donošenje lex specialis zakona ili potpisivanje bilateralnog G2G sporazuma, kakav BiH već ima s Turskom. Pitanje je da li se takav model može primijeniti na entitetskom nivou.
Ako je ovakav tip investicija poželjan, vlasti bi morale aktivno raditi na njegovom institucionalnom rješavanju. Nažalost, do sada nije bilo ozbiljnih napora”, naglasio je Gajić.
Navodi i primjer SAD-a i kompanije Bechtel, koja radi po istom modelu u Srbiji, gdje gradi Moravski koridor uz podršku UKEF garancija, budući da je jedini ključni uslov da se koristi najmanje 30 posto britanskih proizvoda i usluga. Bechtel, uz to, ima i svoju poslovnicu u Londonu.
