Vijeće sigurnosti UN-a o Bosni i Hercegovini: Schmidt neće prisustvovati sjednici, objavljen sažetak izvještaja
Krajem ovog mjeseca Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda održaće sjednicu na kojoj će se raspravljati o aktuelnoj situaciji u Bosni i Hercegovini. Među dokumentima koji će poslužiti kao osnova za raspravu nalazi se i novi izvještaj visokog predstavnika Christiana Schmidta. Zbog protivljenja Ruske Federacije, koja trenutno predsjedava Vijećem, Schmidt neće prisustvovati sjednici.
Kako je izvijestio dopisnik FTV-a iz Sjedinjenih Američkih Država Ivica Puljić, takav dogovor postignut je još ranije, tokom prethodne sjednice na kojoj je razmatran prošli Schmidtov izvještaj. Na predstojećem zasjedanju, u ime Bosne i Hercegovine, prisustvovat će i predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.
FTV je objavila sažetak 68. izvještaja Visokog predstavnika za provedbu Mirovnog sporazuma u BiH, koji obuhvata period od 16. aprila do 15. oktobra 2025. godine.
Kriza i izazovi za institucije
U izvještaju se navodi da je Bosna i Hercegovina suočena s političkom krizom izazvanom potezima vlasti Republike Srpske i bivšeg predsjednika Milorada Dodika, koji su bili usmjereni protiv državnih institucija. Schmidt ističe da ti događaji nisu izolovani, već dio duže političke strategije.
Uprkos tenzijama, mir i stabilnost u zemlji su očuvani. Rizici od sigurnosnih incidenata bili su kratkotrajni, dok su civilne institucije pokazale otpornost. Posebno se naglašava važna stabilizacijska uloga EUFOR-a, čije je prisustvo povećano.
Politička kriza i propuštene prilike
Napadi na ustavni poredak i institucije države doveli su do duboke političke i institucionalne krize. Iako BiH pripada evropskoj porodici naroda, njen napredak prema EU usporavaju političke blokade, posebno iz Republike Srpske. Ipak, Schmidt navodi da je usvajanje Programa reformi krajem septembra pozitivan korak koji bi mogao otvoriti novi zamah evropskih integracija.
Obaveze prema Dejtonskom sporazumu
Schmidt upozorava da se sve strane moraju striktno pridržavati Dejtonskog mirovnog sporazuma. Presude Ustavnog suda BiH i odluke državnih institucija, navodi, moraju se provoditi bez izuzetaka, dok suverenitet i teritorijalni integritet BiH ostaju nepovredivi.
Političke posljedice i raspad koalicije
Tokom izvještajnog perioda došlo je do raspada državne koalicije — stranke Trojke povukle su se iz saveza sa SNSD-om, dok su HDZ i SNSD odbili rekonstrukciju Vijeća ministara. Time je, prema izvještaju, vlast na državnom nivou faktički blokirana.
Nelegalni referendum u RS-u
Schmidt upozorava i na odluku Narodne skupštine RS od 22. augusta o raspisivanju referenduma zakazanog za 25. oktobar, ocijenivši je ozbiljnim kršenjem Dejtonskog sporazuma. Ustavni sud BiH je 10. septembra donio privremenu mjeru kojom su sve aktivnosti u vezi s referendumom obustavljene.
Intervencije visokog predstavnika
Zbog neodgovornosti domaćih institucija, Schmidt je intervenisao kako bi spriječio finansijski kolaps države i omogućio funkcionisanje Centralne izborne komisije, posebno u pripremama za izbore 2026. godine.
Sigurnosna i ekonomska situacija
Schmidt naglašava ključnu ulogu misije EUFOR-Althea u očuvanju mira, dok pitanje državne imovine i dalje ostaje neriješeno i predstavlja prepreku ekonomskom razvoju. Navodi se da Federacija BiH poštuje odluke Ustavnog suda i zato snosi veći ekonomski teret, dok se od RS-a očekuje da slijedi isti princip.
