Predmet „Begić protiv Bosne i Hercegovine“ pred Evropskim sudom za ljudska prava (ESLJP) okončan je djelimičnim usvajanjem pritužbi Zlatana Begića. Sud je utvrdio diskriminaciju u pogledu njegove kandidature za predsjednika ili potpredsjednika Federacije BiH, kao i za člana rukovodstva u državnom parlamentu.
Begić je 2022. godine, kada mu Centralna izborna komisija (CIK) nije prihvatila kandidaturu za predsjednika FBiH kao pripadnika kategorije „Ostali“, podnio žalbu Sudu BiH i Ustavnom sudu BiH tvrdeći da je diskriminisan jer ne pripada nijednom od tri konstitutivna naroda. Sud BiH je potvrdio stav CIK-a da se kandidatura suprotstavlja Ustavu FBiH, nakon čega je Begić uputio apelaciju Ustavnom sudu, a istovremeno podnio i apelaciju ESLJP-u.
Evropski sud je utvrdio da Begić ima pravo na žalbu prema članu 34. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Sud je djelimično prihvatio njegove pritužbe, navodeći povredu člana 1. Protokola br. 12, kojim je potvrđena diskriminacija države BiH prema Begiću u ostvarivanju prava na kandidovanje. ESLJP je naredio izmjene ustavnih i zakonskih odredbi koje proizvode ovu diskriminaciju.
Međutim, ESLJP nije utvrdio povredu člana 17. Konvencije niti je prihvatio zahtjev za nematerijalnu štetu od 14.400 eura. Umjesto traženih sudskih troškova, BiH je obavezna platiti Begiću 10.000 eura, plus poreze.
Begić je podnio i drugu apelaciju ESLJP-u zbog nemogućnosti kandidovanja na poziciju predsjedavajućeg ili dopredsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Sud je i u ovom slučaju utvrdio povredu člana 1. Protokola br. 12 i naložio državi BiH isplatu dodatnih 10.000 eura.
Odluke ESLJP-a predstavljaju presedan u pogledu zaštite prava pripadnika kategorije „Ostali“ u BiH i nalažu nužne ustavne i zakonske promjene kako bi se uklonila diskriminacija u kandidaturama za visoke političke funkcije.
