Home Vijesti Analiza Roda Blagojevića: Kaos, kolonijalna uprava i podjele; vrijeme je za tri...

Analiza Roda Blagojevića: Kaos, kolonijalna uprava i podjele; vrijeme je za tri entiteta u BiH

1551
0
Analiza Roda Blagojevića: Kaos, kolonijalna uprava i podjele; vrijeme je za tri entiteta u BiH

Bosna i Hercegovina, kakvu danas poznajemo, suočava se s ozbiljnom institucionalnom i političkom krizom. Sistem vlasti postao je previše složen i neučinkovit, dok istinska demokratska volja građana često ostaje u sjeni odluka međunarodnog visokog predstavnika, koji ima ovlasti da mijenja zakone i smjenjuje izabrane političare. Duboke historijske podjele, nepovjerenje i različiti interesi tri konstitutivna naroda dodatno otežavaju funkcionisanje države.

Nedavno je predsjednik Republike Srpske i lider SNSD-a, Milorad Dodik, ponovo pokrenuo prijedlog o formiranju zasebnog hrvatskog entiteta unutar BiH. Njegova ideja polazi od stava da bi stabilnost zemlje bila moguća samo ako Bošnjaci, Hrvati i Srbi dobiju jednaka prava na samoodređenje i upravljanje vlastitim teritorijama, bez dominacije bilo koje strane.

Dodik predlaže da se Federacija BiH podijeli na dvije cjeline – bošnjačku i hrvatsku. Skoro trideset godina nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma, Bosna i Hercegovina i dalje je politički nefunkcionalna, ekonomski slaba i društveno podijeljena. Iako je Dejton zaustavio rat, nikada nije uspostavio održiv okvir za zajedničko upravljanje državom.

Zapadni pritisci ka većoj centralizaciji vlasti, tvrdi Dodik, dodatno su narušili ravnotežu među narodima i stvorili nepovjerenje. Sistem u kojem odluke zavise od saglasnosti tri strane pretvorio se u mehanizam blokade, dok građani sve više gube povjerenje u institucije.

Prema prijedlozima Dodika i nekih analitičara, rješenje bi moglo biti novo ustavno uređenje — formiranje tri autonomne jedinice za Bošnjake, Hrvate i Srbe, unutar labave konfederacije. Takav model ne bi značio raspad zemlje, već bi omogućio veći stepen samouprave svakom narodu, dok bi centralne institucije zadržale ograničene nadležnosti – vanjsku politiku, monetarni sistem i državne granice.

Ideja podsjeća na rješenja viđena u međunarodnim mirovnim sporazumima, poput Abrahamovih dogovora koje je inicirala Trumpova administracija. Time bi se, smatraju zagovornici, smanjile napetosti i povećala odgovornost lokalnih vlasti. Svaka zajednica imala bi interes da održava mir i stabilnost, a ujedno bi se riješile višegodišnje žalbe Hrvata o političkoj neravnopravnosti unutar Federacije BiH.

Upravo se čita:  ALARM UPALJEN: Ozbiljna prijetnja bh. izvozu

Republika Srpska već ima široku autonomiju, ali njene nadležnosti često osporava ured visokog predstavnika, što se u RS-u tumači kao politička intervencija. Prava reforma, kako se naglašava, zahtijevala bi ravnomjernu autonomiju svih naroda i prestanak međunarodnog tutorstva.

Model tri entiteta, prema zagovornicima, ne bi negirao razlike među narodima, već bi ih pretočio u okvir saradnje, uz očuvanje osnovnih zajedničkih interesa – ekonomije, bezbjednosti i međunarodnog položaja BiH. Ključno bi bilo osigurati zaštitu manjina, slobodu kretanja i izražavanja, kao i garanciju da nijedan narod ne bude isključen iz procesa odlučivanja.

Uloga međunarodne zajednice u ovom procesu trebala bi biti posrednička, a ne nametnuta. Uz podršku SAD-a, EU-a i drugih globalnih aktera, domaći politički lideri mogli bi sami doći do održivog kompromisa. Dodatni poticaj za to mogla bi biti jasna perspektiva članstva u Evropskoj uniji, što bi stvorilo zajednički cilj i motivaciju za dugoročni mir.

Etničke razlike u BiH neće nestati preko noći, ali se njima može upravljati pametnije i odgovornije. Umjesto neuspjelih pokušaja centralizacije, zemlja bi trebala izgraditi sistem koji odražava stvarnost na terenu — tri naroda, tri identiteta i jedno zajedničko političko okruženje.

Kako piše Blagojevich, konfederalni model s tri autonomne jedinice mogao bi napokon otvoriti put ka stabilnosti, ekonomskom razvoju i istinskoj demokratiji u Bosni i Hercegovini.

(Rod Blagojevich bio je guverner savezne države Illinois od 2003. do 2009. godine. Pomilovao ga je predsjednik Donald Trump u februaru 2020.)

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here